U razgovoru s farmaceutkinjom Alenom Tatarević razgovarala sam sam na teme koje najčešće zanimaju roditelje prilikom prvih posjeta ljekarni nakon što se nova beba doseli pod njihov krov. Sigurno će vas zanimati što profesionalna osoba kaže na temu skidanja temperature lijekovima, kapima za dojenačke kolike, nicanju zubića, antibioticima, kortikosteroidima i drugim temama.
Pomažu li kapi protiv grčeva ili je to vječni mit?
Jedno od češćih pitanja roditelja je kako ublažiti dojenačke grčeve. Budući da uzroci mogu biti različiti poput potencijalne alergije na proteine kravljeg mlijeka, nepodnošljivosti laktoze, sazrijevanja probavnog sustava, pojačane podražljivosti središnjeg živčanog sustava ili emocionalnog okruženja u obitelji time je i teško dati jednoznačan odgovor o najučinkovitijem tretmanu ili lijeku. Svakako da se kombiniraju različite metode. Za simptomatsko olakšanje dojenačkih kolika dostupan nam je lijek simetikon u obliku kapi koji potiče lakšu eliminaciju nakupljenih plinova u crijevima. Unatoč pojedinim pozitivnim iskustvima roditelja, trenutno nemamo znanstvenih dokaza o djelotvornosti ovog lijeka u svrhu smirivanja boli uslijed dojenačih kolika.
S druge strane, pojedine studije ukazuju da bi primjena probiotičkih sojeva Lactobacillus reuteri DSM 17938 tijekom 21 dana u kombinaciji s dodatnim metodama, mogla biti učinkovita u ublažavanju simptoma dojenačkih kolika, ali primarno kod dojene djece.
Treba li izbjegavati antibiotike dokle god je to moguće? Što i kako kada ih ne možemo izbjeći?
S primjenom antibiotika treba postupati vrlo racionalno iz više razloga. Prvi je svakako njihova primjena isključivo kada je riječ o bakterijskoj infekciji. Ponekad su prvi simptomi manifestacija virusne infekcije, međutim tijekom nekoliko narednih dana može doći do razvoja sekundarne bakterijske infekcije. Primjena antibiotika trebala bi biti pravovremena, pod nadzorom liječnika uz individualnu procjenu koristi i rizika. Na taj način minimaliziramo moguće komplikacije zdravstvenog stanja koje produžuju liječenje i nose veće rizike stoga bi rekla da nije bit u tome da ih izbjegavamo do „krajnjih granica“ već da njihovu primjenu započnemo pravovremeno, opravdano i na pravilan način.
U slučaju da ih ne možemo izbjeći, antibiotike je nužno koristiti u točno definiranoj dozi i dužini primjene te da se nikako ne prekidaju ranije od preporučenog bez konzultacije s liječnikom. Budući se uz svaki lijek vežu i pojedine mjere opreza i potencijalne nuspojave, poželjno je savjetovati se s liječnikom i ljekarnikom kako bi ih prevenirali ili ublažili i donijeli odluku o nastavku liječenja, primjerice kod pojave probavnih nuspojava, kožnih osipa i niza drugih.
Ukoliko je riječ o infekciji koju uzrokuju virusi, primjena antibiotika nije korisna niti za osobu koja ga koristi niti za opću populaciju zbog globalno rastućeg rizika od razvoja rezistencije (otpornosti) bakterija na djelovanje antibiotika.
Kako pomoći bebi kada rastu zubi, što bi ste najprije preporučili?
Prilikom izbijanja zubića javlja se lokalno crvenilo i nadražaj, popraćeni osjećajem svrbeža stoga dijete često pronalazi olakšanje u primjeni hladnih silikonskih prstenova za žvakanje. Za ublažavanje navedenih simptoma od pomoći su gelovi za lokalnu oralnu primjenu. U ljekarnama je dostupan oralni gel s biljnim ekstraktima Aloe vere i proljetnog šafrana koji ublažavaju bol, nelagodu i crvenilo te dovode do olakšanja i zaštite zahvaćenog područja stvaranjem bioadhezivnog filma. Može se nanijeti više puta dnevno, poželjno nakon obroka.
Kada je prisutna izraženija bol alternativa je primjena oralnog gela koji uz ekstrakt kamilice sadrži lokalni anestetik lidokain. Nanosi se 2 do 3 puta dnevno na bolno mjesto u količini istovjetnoj veličini zrna graška. Kod primjene ovog lijeka treba biti osobito oprezan da ne dođe do gutanja gela te da nisu prisutna oštećenja sluznice izvan onih normalnih za nicanje zuba zbog moguće apsorpcije lidokaina i posljedičnih nuspojava.
U slučaju vrlo izražene boli ponekad se preporučuje oralna primjena lijekova protiv boli, najčešće paracetamol.
Koliko često i kada primijeniti kortikosteroide na dječjoj koži u slučaju Atopijskog dermatitisa i sličnih kožnih oboljenja?
Lokalni, topikalni kortikosteroidi nanose se na kožu prilikom liječenja niza različitih dermatoloških stanja povezanih s upalnim procesima. Vrlo su učinkoviti te se međusobno razlikuju po jačini djelovanja, ali dječja koža zbog nedovoljno razvijenog rožnatog sloja sklonija je većoj apsorpciji i sustavnim učincima (na cijeli organizam) u odnosu na kožu odrasle osobe. Stoga je važno definirati količinu lokalno primijenjenog lijeka i trajanje liječenja.
Nema univerzalnog odgovora koliko dugo ih treba koristiti budući je trajanje liječenja individualno i ovisi o dijagnozi, intenzitetu, lokalitetu, zahvaćenoj površini te učestalosti opetovane primjene. U svakom slučaju nastoji se ograničiti primjenu na najmanju i najkraću moguću sve do postizanja željenih učinaka, što može biti jednom do dva puta dnevno tijekom tjedan dana ili pak duže, ali ponekad uz rijeđu primjenu primjerice dva do tri puta na tjedan tijekom ograničenog razdoblja.
Upravo zbog apsorpcije kroz kožu, površina na koju se nanose ne prekriva se okluzijama, osim u pojedinim situacijama i dijagnozama prema uputama liječnika u svrhu intenzivnijeg djelovanja.
Kod primjene topikalnih kortikosteroida, osobito u dječjoj dobi, iznimno je važno pored učestalosti primjene i dužine liječenja, dati jasan i konkretan odgovor o količini lijeka koji se nanosi na kožu. U tu svrhu koristimo se uputama definiranim kao „fingertip unit“ (FTU) odnosno količina lijeka jednaka onoj koja se istisne iz standardne tube od samog vrha prsta do prvog nabora. Ovisno o dobi djeteta i površini koju liječimo, određuje se koliko tako definiranih jedinica treba primjeniti na kožu.
Više o Atopijskom dermatitisu kod nas, vidi u članku
Kada je pravo vrijeme za skidati temperaturu lijekovima, a do kada ju treba skidati prirodnim putem, oblozima?
Vrijednosti povišene temperature ovise o mjestu mjerenja. U odnosu na aksilarno (podpazušno) mjerenje, rektalno izmjerena temperatura pokazuje vrijednosti više za 0.50C. Povišena tjelesna temperatura je ona koja izmjerena podpazušno iznosi 37.5-38.50C, a rektalno kada uočavamo vrijednosti od 38-39 0C. Izmjerene vrijednosti iznad navedenih ukazuju na vrlo visoku tjelesnu temperaturu. Ova dva načina mjerenja smatraju se standardima, a sve ostale načine (primjerice infracrvenim termometrom, dodirom, termosenzibilnom trakom) ubrajamo u orijentacijske.
Temperaturu nižu od 380C mjerenu aksilarno ili nižu od 38.5 0C mjerenu rektalno u pravilu nije potrebno snižavati, osim ako opće stanje to ne zahtijeva, primjerice ukoliko je dijete sklono febrilnim konvulzijama. Lijekovi koji se koriste za snižavanje povišene tjelesne temperature u pedijatrijskoj populaciji dodatno ublažavaju nemir, razdražljivost, nelagodu i nemiran san te dugotrajan plač koji se mogu javiti kao posljedice povišene temperature.
Uz primjenu lijekova preporučuju se i fizikalne mjere odnosno kupanje ili tuširanje u mlakoj vodi te primjena obloga, ali isključivo od vode i nikako ne primjenjivati obloge od alkohola zbog mogućih vrlo opasnih nuspojava po zdravlje djeteta.
Kako do stručnog savjeta pedijatra?
Hvala doktorici na razgovoru! Farmaceutkinja Alena Tatarević i još 60 drugih specijalista možete kontaktirati putem aplikacije LittleDot
Ovom prilikom nagrađujemo 2 odgovora LittleDot pretplatom na 1 mjesec korištenja. U ovom tjednu dovoljno je odgovoriti na pitanje;
Koliko visoka temperatura se skida kod male bebe?
Najbrži odgovori koji stignu na adresu maminacarolija.hr@gmail.com osvaja jednomjesečnu pretplatu.
Kako smo mi počeli s korištenjem LittleDot aplikacije pročitajte više u blogu.
Download aplikacije