Nakon teksta na temu dohrane djeteta s Atopijskim dermatitisom mnoge mame su se javile s različitim upitima, pa sam odlučila potražiti pomoć stručnjaka putem LittleDot aplikacije. Tim putem došla sam do nutricionistice Sandre Krstev Barać, mag.nutr., koja je pristala na ovaj intervju, kako bi odgovorila na najčešća pitanja koja muče mame prvog djeteta.
Kada i kako započeti s dohranom djeteta?
Dohrana odnosno uvođenje nemliječnih namirnica u dotad isključivo mliječnu prehranu velika je promjena u djetetovom životu koja zahtijeva puno učenja o hrani i novim okusima. Idealan period za uvođenje krute hrane je oko šestog mjeseca života. Do tada se davanje krute hrane – osim neprobavljivim, smatra i rizičnim; zbog nemogućnosti gutanja postoji opasnost od udisanja hrane, odnosno ulaska u dišne puteve. Također, od šestog mjeseca života rastu djetetove potrebe na energiji te vitaminima i mineralima, osobito željezu, koje dotašnja mliječna prehrana ne može namiriti.
Kako se približava 6 mjeseci djetetova života ono najčešće daje tri jasna znaka da je spremno za dohranu:
- Mogu sama sjediti i drže glavicu mirnom
- Sposobna su koordinirati oči, ruke i usta kako bi samostalno pokupili hranu i stavili je u usta
- Gutaju hranu umjesto da je pljuckaju van.
Savjet je krenuti postepeno i s malenom količinom namirnice. Optimalno je ne uvoditi više od dvije nove namirnice tjedno i to najbolje u kasnijim jutarnjim satima. Na ovakav način dijete se postepeno navikava na nove okuse, a istovremeno roditelji mogu promatrati reakciju djetetovog organizma, odnosno eventualnu pojavu alergije ili neželjenje reakcije na pojedinu namirnicu. Dohranu započinjemo dobro usitnjenim kašicama koje imaju konzistenciju paste, nakon čega se, kako dijete napreduje, nude kašice s “grubljom” teksturom. U slučaju da dijete odbija pojedinu vrstu hrane, ne treba pod svaku cijenu nastojati da je prihvati; bolja opcija je pričekati nekoliko dana i pokušati je tada ponovno ponuditi. Imajte na umu da je ponekad potrebno namirnicu ponuditi i po desetak puta prije nego je dijete prihvati.
Koje namirnice prve uvesti i zašto?
Odabir namirnice s kojom započeti dohranu roditeljima često zna zadati glavobolju. Ne pomaže ni činjenica da različiti kalendari dohrane preporučuju različiti ritam uvođenja namirnica. Navedeno je posljedica činjenice da na ovu temu ne postoje jedinstvene preporuke, već se uvođenje dohrane razlikuje ovisno o tradiciji, prehrambenim navikama roditelja, ali i podneblju u kojem živite. Tako se kod nas najčešće započinje žitaricama, voćem ili povrćem jer su lako probavljivi i djeca ih lakše prihvaćaju, dok se meso, mliječni proizvodi, jaja, riba i sl. uvode kasnije. Dohranu tako možete započeti žitaricama poput riže, kukuruza, prosa ili voćem poput jabuke ili kruške ili pak povrćem poput mrkve ili tikvica. Ponekad se preporučuje da se ne započne s voćem budući da je ono prirodno slatko, pa će djeca kasnije teže prihvatiti okus povrća, no odluka o prvoj namirnici ostaje na roditeljima.
Možda ćete zanimati kako je izgledao naš jelovnik prvih mjesec dana dohrane
Treba li namočiti večer prije sve žitarice i zašto?
Cjelovite žitarice čine važan dio pravilne prehrane jer osiguravaju neophodne vitamine poput vitamina B kompleksa, minerale poput željeza, magnezija, bakra i selena, a značajno pridonose i unosu prehrambenih vlakana. No, nerijetko se ističe kako je pitanje koliko tih vrijednih nutrijenata možemo stvarno iskoristiti. Naime, cjelovite žitarice sadrže fitate i lektine, tvari koje nazivamo i „antinutrijenti“ jer dokazano smanjuju apsorpciju i iskorištavanje nekoliko minerala, poput željeza, cinka i kalcija. Budući da se namakanjem namirnica (minimalno „preko noći“, a voda od namakanja se obavezno baca) može smanjiti udio fitata i lektina, ono se nerijetko ističe kao dobar način uklanjanja antinutrijenata. Međutim, valja napomenuti kako klijanje namirnice, njena fermentacija (npr. kruh od kiselog tijesta ili pak kuhanje (u vodi koja ključa) također smanjuje količinu antinutrijenata. Prema dostupnim podacima, za većinu fitati predstavljaju problem tek kod konzumacije velikih količina cjelovitih, posebice nekuhanih žitarica. Budući da najmanji jedu dobro prokuhane namirnice, strah od neiskorištenja minerala iz žitarica je minimalan. Stoga je namakanje dobra strategija smanjenja udjela antinutrijenata u pojedinim žitaricama, ali nije je nužno provoditi rigorozno.
Kako i kada uvesti mlijeko i jaja, ako dijete pokazuje znakove alergije?
Najnovija saznanja otkrivaju kako ne bi trebalo odgađati uvođenje potencijalno alergenih namirnica u prehranu zdrave dojenčadi. To vrijedi i za mališane koje imaju obiteljsku povijest alergija na hranu. Štoviše, smatra se kako je pravovremeno davanje alergenih namirnica dobra strategija da se izbjegne sama alergija na hranu. Među česte alergene ubrajamo jaja, kravlje mlijeko, kikiriki i orašaste plodove, plodovi mora, soju. Imajući to na umu, žumanjak jajeta možete dati s navršenih 9 mjeseci, a bjelanjak prije prvog rođendana. Pritom naravno valja paziti da su jaja dobro kuhana te pratiti preporuke koje vrijede za uvođenje svake nove namirnice: počinje se s malenim količinama koje se daju u kasnijim prijepodnevnim satima i prati eventualna neželjena reakcija djeteta. Što se tiče kravljeg mlijeka, kao osnovni mliječni napitak, odnosno u većoj količini valja ga uvesti oko 12og mjeseca. Razlog leži u samom sastavu kravljeg mlijeka koje se bitno razlikuje od majčinog ili adaptiranog mlijeka. Osim što ne osigurava dovoljno vitamina E i cinka, kravlje mlijeko pruža znatno više proteina od majčinog mlijeka, čime opterećuje probavni sustav i bubrege najmlađih, te može ostaviti posljedice na zdravlje u kasnijoj dobi.
Koje meso i koliko dati djetetu prvo, a koje vrste mesa mogu pričekati?
Budući da je meso važan izvor proteina i željeza toliko potrebnih za pravilan rast i razvoj djeteta, preporuke su meso uvesti što prije pri uvođenje dohrane, odnosno već sa 6 ili 7 mjeseci života djeteta. Iako najnovija saznanja otkrivaju da je svejedno s kojom vrstom mesa će se vaš mališan prvim susresti, kod nas se tradicionalno kreće s bijelim pilećim ili purećim mesom, no to vrlo lako može biti i meso teletine. Tradicionalno, se također smatra da je za meso kunića dijete spremno s 8 mjeseci, a tamno meso piletine i puretine uvodimo oko 10og mjeseca. Govedinu i svinjetinu je zbog snažnog okusa, možda, najbolje uvesti posljednje, oko 11og mjeseca života. No, to su ipak samo smjernice, ne stroga pravila, pa redoslijed uvođenja mesa može biti i drugačiji. Bitno je samo da se djetetu servira mesni obrok teksture prilagođene njegovoj dobi i da roditelji budu uporni u nuđenju različitih vrsta mesa.
Kako do stručnog savjeta nutricioniste?
Hvala nutricionistici na razgovoru! Nutricionisticu Sandru Krstev Barać i još 60 drugih specijalista možete kontaktirati putem aplikacije LittleDot
Ovom prilikom nagrađujemo najkreativnija 2 odgovora LittleDot pretplatom Moj doktor basic na 1 mjesec korištenja. U ovom tjednu dovoljno je odgovoriti na pitanje; Koju ste prvu namirnicu uveli u dohranu djetetu i s koliko mjeseci starosti? Najkreativniji odgovori izborom urednice bloga i voditeljice marketinga LittleDota osvaja jednomjesečnu pretplatu.
Kako smo mi počeli s korištenjem LittleDot aplikacije pročitajte više u blogu.
Download applikacije